Prve pisane podatke o geološkoj građi šireg područja Sarajeva dao je A. Boue (1856, 1862. god). Pregledna karta ovog autora poslužila je kao podloga za dalja geološka istraživanja.

U periodu 1878. do 1918. godine na području BiH radili su brojni istaživači Bečke škole (Mojsisovics, Bittner, Tietze). Njihova geološka karta za teritoriju BiH dala je detaljne podatke o geološkoj građi šireg područja Sarajeva.

„Institut za istraživanje materijala SR Srbije“ dao je 1976. godine „Uvjerenje o ispitivanju kamena“ iz kamenoloma Šiljato brdo u selu Hreša, u kom se navodi da na osnovu ispitanih fizičko-mehaničkih i dekorativnih svojstava ovaj kamen spada u vrlo kvalitetne materijale i da kao takav ima široku primjenu u građevinarstvu.

Prva značajna geološka istraživanja ukrasnog kamena „HREŠA“ izvedena su u sklopu regionalnih geoloških istraživanja tokom 1978. godine.

Eksploatacija arhitektonsko-građevinskog kamena-krečnjaka sa lokaliteta „HREŠA“ kod Sarajeva u Istočnom Starom Gradu ima jako dugu tradiciju. Još u davna vremena od kamena sa lokaliteta „HREŠA“ građeni su vjerski objekti, spomen obilježja, kuće, gradska vijećnica i mnogi drugi objekti u BiH i šire.

Podaci o najranijoj eksploataciji krečnjaka sa lokaliteta „HREŠA“ datiraju još iz vremena vladavime Turaka kao i iz perioda austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine.

Poslije Prvog, a naročito poslije Drugog Svjetskog rata, mnogi građevinski objekti i spomen obilježja rađeni su od krečnjaka „HREŠA“. Prilikom gradnje Narodnog pozorišta, Glavne pošte, Pravnog fakulteta i drugih građevina u Sarajevu, takođe je upotrebljivan krečnjak sa Hreše.

U području Hreše ranija eksploatacija ukrasnog kamena vršena je i u manjim majdanima koji su otvarani na užim lokalitetima Raški do, Šiljato brdo, Dugi do i Žljebine.

U području Hreše ranija eksploatacija ukrasnog kamena vršena je i u manjim majdanima koji su otvarani na užim lokalitetima Raški do, Šiljato brdo, Dugi do i Žljebine.

Do početka 1992. godine eksploataciju kamena sa ovog ležišta, u manjem obimu, vršilo je preduzeće GP „Vranica“, OUR Kamenorezac“ iz Sarajeva.

Ležište ukrasnog kamena „HREŠA“ nalazi se sjeveroistočno od Sarajeva na oko 6 km, a povezano je sa putem Sarajevo-Vučija Luka, preko koga se ostvaruje komunikaciona veza sa Sarajevom, Istočnim Sarajevom, Palama i drugim mjestima na širem području Republike Srpske, Bosne i Hrecegovine i inostranstvom.

U morfološkom pogledu ovaj teren se nalazi na blago nagnutim padinama planine Ozren, sa nadmorskim visinama od 1000 do 1300 metara, koje su ispresjecane brojnim uvalama i vrhomima: Bukovik, Crepoljsko, Šiljato brdo, Glog i drugi. Ovakva konfiguracija terena posljedica je tektonskih događanja i intezivnih erozionih procesa uslovljenih dobrim dijelom i geološkim sastavom terena.